Sadržaj
- Dilema soli: prijatelj ili neprijatelj?
- Previše soli u tvojoj ishrani?
- Da li treba da se plašimo soli?
- Saveti kako smanjiti so bez gubitka ukusa
Ah, so! Ta mala beli zrno koje je krivac za više od jedne rasprave za trpezarijskim stolom i u istraživačkim laboratorijama. Dok ga neki vide kao negativca priče, drugi ga smatraju neshvaćenim herojem.
Pa, koliko loša so zaista može biti? Pridruži mi se da razotkrijemo ovu kulinarsku i naučnu zagonetku, naravno uz malo humora!
Dilema soli: prijatelj ili neprijatelj?
So je kao onaj kolega s posla kojeg ponekad ne podnosiš, ali znaš da bez njega projekat ne bi napredovao. Neophodna je za ljudsko telo, jer je natrijum, jedan od njenih sastojaka, ključan za održavanje ravnoteže tečnosti i nervne funkcije. Ali, pazi!, previše može da je pretvori u glavnog neprijatelja tvog zdravlja, naročito kada je u pitanju kardiovaskularni sistem.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) savetuje da se ne prekorači 2 grama natrijuma dnevno, što odgovara oko 5 grama soli (jedna kašičica). Sa druge strane, Američko udruženje za srce (AHA) predlaže da se ne prelazi 2,3 grama natrijuma dnevno, ali ističe da bi bilo sjajno održavati ga na 1,5 grama, naročito ako imaš hipertenziju (
Otkrijte DASH dijetu, ključ za kontrolu hipertenzije).
Pa, da li ti ovo deluje kao igra brojeva? Zato što jeste!
Previše soli u tvojoj ishrani?
Mnoge zemlje prelaze preporučene granice soli, uglavnom zbog konzumacije prerađene i pripremljene hrane. Ti proizvodi su kao komšije koji puštaju muziku na sav glas: ne primećuješ dok nije prekasno.
Previše soli izaziva zadržavanje vode, što povećava zapreminu krvi i samim tim krvni pritisak. Ovo, na duge staze, može dovesti do srčanih bolesti pa čak i
moždani udar. A niko to ne želi!
Pored hipertenzije, prekomeran unos soli može biti povezan sa drugim zdravstvenim problemima, kao što su čirevi na želucu pa čak i određeni oblici raka. Međutim, kao daleki rođak koji uvek donosi priče o NLO-ima na porodičnim okupljanjima, dokazi nisu uvek konačni.
Da li treba da se plašimo soli?
Ovde debata postaje sočnija od dobre supe. Neki istraživači, poput profesora Franza Meserlija sa Univerziteta u Bernu, nezadovoljni su trenutnim preporukama. Kažu da su možda previše stroge i da ne uzimaju u obzir individualne razlike. Kao da pokušavaju da svima stave istu veličinu košulje!
Odgovor tela na so varira od osobe do osobe. Na primer, neka istraživanja su pokazala da Afroamerikanci imaju veću učestalost hipertenzije zbog veće osetljivosti na natrijum. Dakle, ako imaš porodičnu istoriju hipertenzije, možda bi trebalo da obratiš više pažnje na so u svojoj ishrani.
Saveti kako smanjiti so bez gubitka ukusa
Želiš da smanjiš so bez žrtvovanja ukusa? Lakše je nego što misliš! Prvo, pokušaj da više kuvaš kod kuće kako bi kontrolisao količinu soli koju koristiš. Planiraj obroke i izbegavaj slane grickalice kao što bi izbegavao bivšu na žurci.
Zamene za so, poput hlorida kalijuma, mogu biti opcija, ali pazi: previše kalijuma takođe može izazvati probleme, naročito ako imaš bubrežne tegobe.
Pa, šta smo danas naučili? So je neophodna, ali kao i u vezi, previše nje može biti toksično. Zato sledeći put kad posegneš za solju, seti se: sve umerenosti, čak i so. Srce će ti biti zahvalno!
Pretplatite se na besplatan nedeljni horoskop
Bik Blizanci Devica Jarac Lav Ovan Rak Ribe Škorpija Strelac Vaga Vodolija