Sadržaj
- Razlika između hronološkog i moždanog doba
- Znakovi mladog mozga
- Prepoznavanje znakova kognitivnog starenja
- Važnost odmora i meditacije
Razlika između hronološkog i moždanog doba
Da li ste se ikada zapitali da li vaš mozak odražava vašu hronološku starost ili, naprotiv, može biti mlađi ili stariji? Starost mozga ne mora uvek da se poklapa.
Razni faktori, od načina života do genetike, mogu uticati na zdravlje mozga i samim tim na njegovu „starost“.
Kako napredujemo u razumevanju ljudskog mozga i njegovih funkcija, razvijeni su metodi za procenu njegovog stanja i utvrđivanje da li njegov kognitivni učinak odgovara, prevazilazi ili zaostaje za očekivanjima za našu starost.
Poznavanje starosti vašeg mozga može biti ključno za preduzimanje mera koje podstiču zdravo starenje i sprečavanje kognitivnog propadanja.
Hronološka starost odnosi se na vreme koje je prošlo od našeg rođenja, dok moždana starost uzima u obzir stanje i funkciju našeg mozga.
Istraživanja su pokazala da osoba od 50 godina može imati mozak koji funkcioniše kao kod nekoga od 30 godina, ili obrnuto. Tako, poznavanje moždane starosti može vam pružiti dragocene informacije o vašem mentalnom blagostanju.
Otkrivaju mentalnu menopauzu kod žena
Znakovi mladog mozga
Postoje određeni pokazatelji koji mogu otkriti da li naš mozak ostaje mlad i agilan. Subjektivna starost, odnosno starost koju osećate, pozitivan je znak mladog mozga.
Studija Nacionalnog univerziteta u Seulu i
Univerziteta Yonsei otkrila je da osobe koje se osećaju mlađe od svoje hronološke starosti pokazuju manje znakova moždanog starenja.
Ovo može biti povezano sa aktivnim stilom života, kako fizički tako i mentalno. Učešće u aktivnostima koje vas čine da se osećate mladima, kao što je učenje novog jezika ili slušanje savremene muzike, može pozitivno uticati na vašu kogniciju.
Pored toga, dvojezičnost se povezuje sa efikasnijim mozgom.
Istraživanja ukazuju da ljudi koji govore dva jezika imaju centralizovanije neuronske veze, što omogućava efikasniju obradu informacija.
Učenje novog jezika nije samo vežba za um, već može pomoći u očuvanju kognitivnog zdravlja na duži rok.
Prepoznavanje znakova kognitivnog starenja
Starenje mozga može se manifestovati na različite načine. Finska studija je pokazala da cinizam može biti štetan za zdravlje mozga jer je povezan sa većim kognitivnim propadanjem.
Negaivni stres povezan sa ciničnim pogledom na svet može uticati na kognitivne funkcije i otežati jasno razmišljanje.
Teškoće sa koncentracijom i stalna distrakcija takođe su znaci kognitivnog starenja.
Istraživački tim Južnokalifornijskog univerziteta otkrio je da se lakoća ometanja može pojaviti u mozgu već od 30. godine i predstavlja rani znak mogućih poremećaja poput Alchajmera.
Ako imate problema sa koncentracijom, preporučuje se izvođenje vežbi za treniranje mozga kako biste poboljšali svoje sposobnosti.
Vodič za prevenciju Alchajmera
Važnost odmora i meditacije
Dnevna pospanost može biti pokazatelj da mozak ne dobija adekvatan odmor. Studija Klinike Mejo sugeriše da nedostatak kvalitetnog sna može izazvati fizičke promene u mozgu povezane sa starenjem.
Meditacija je pokazala da stimuliše formiranje novih neuronskih veza, što može doprineti održavanju zdravog i agilnog mozga.
Meditacione tehnike sa jogom
Poznavanje stvarne starosti vašeg mozga važan je korak ka mentalnom blagostanju. Usvajanje zdravih navika, ostajanje aktivnim i briga o kvalitetu sna ključni su za podsticanje zdravog moždanog starenja.
Pretplatite se na besplatan nedeljni horoskop
Bik Blizanci Devica Jarac Lav Ovan Rak Ribe Škorpija Strelac Vaga Vodolija