Sadržaj
- Ultraprocesirana hrana? Koliko je previše?
- Zašto ultraprocesirana hrana toliko šteti?
- Postoji li izlaz?
- Dodatna zanimljivost za impresioniranje na sledećem sastanku
Da li ste se ikada zapitali šta se dešava kada vaš dnevni meni izgleda kao kompletan katalog iz prodavnice na ćošku? Pa, ja jesam. I, izgleda, i naučnici takođe. Ako volite sočne podatke (i ne baš one iz kutije sa sokovima), nastavite da čitate jer današnja priča ima ukus upozorenja.
Ultraprocesirana hrana? Koliko je previše?
Zapadna ishrana izgleda kao scena iz epizode „Brzi i žestoki“: sve želimo odmah, bez komplikacija i, ako može, u jarkim bojama i sa upadljivim pakovanjima. Priznajem, i ja sam pala u zamku praktičnosti.
Ali, da li ste znali da je jedna nedavna studija otkrila da oni koji konzumiraju 11 ili više porcija ultraprocesirane hrane dnevno imaju 2,5 puta veću verovatnoću da pokažu rane znakove Parkinsonove bolesti? Da, dobro ste pročitali, 11 porcija
To je kao da doručkujete kekse, ručate nuggets, užinate šarene žitarice, večerate smrznutu picu i još ostavite mesta za gazirani napitak i krompir u toku dana. Zvuči poznato?
Ova studija, koja je trajala skoro tri decenije i uključila više od 42.000 zdravstvenih radnika, ne ide okolo teme. Nije stvar male grupe zaljubljenika u zdrav život: to je ozbiljna nauka, podržana godinama praćenja i tonama ispitivanja o ishrani. Zamislite, preko 26 godina posmatranja kako brza hrana može ostaviti trag u mozgu.
Zašto ultraprocesirana hrana toliko šteti?
Evo suštine problema: ultraprocesirana hrana donosi sa sobom čitavu družinu nevidljivih neprijatelja. Govorimo o aditivima, konzervansima, šećerima, trans mastima pa čak i bojama koje, iako čine pomfrit neodoljivim, mogu napraviti haos u vašem telu.
Prema dokazima, ovi sastojci mogu povećati upalu, generisati slobodne radikale (one nestašne molekule koje oštećuju ćelije) pa čak i poremetiti delikatan ekosistem vaše crevne flore. I kao da to nije dovoljno, mogu podstaći smrt neurona. Nimalo zabavno, zar ne?
Da li ste primetili da se svaki put kada jedete mnogo grickalica osećate sporije ili manje motivisano? Nije vaša mašta. Neki od prvih znakova Parkinsonove bolesti – kao što su apatija, zatvor, problemi sa snom ili gubitak mirisa – mogu se pojaviti godinama pre drhtavice ili usporenosti pokreta. Dakle, ono što danas stavljate na tanjir može odlučiti o vašoj vitalnosti sutra, koliko god to zvučalo dramatično.
Postoji li izlaz?
Nije sve izgubljeno. Xiang Gao, mozak iza ove velike studije, rekao je jasno: izbor prirodnije, manje procesirane ishrane može biti najbolja zaštita za vaš mozak. Nema magičnih formula ni strogi dijeta. Samo povratak osnovama: voće, povrće, mahunarke, sveže meso i onaj hleb koji ne liči na sunđer za kupanje.
Da li ste spremni da pregledate svoj nedeljni meni? Koliko ultraprocesirane hrane konzumirate dnevno? Napravite mali eksperiment. Ako vam odgovor približno odgovara 11 porcija, možda je vreme za promenu. Ja sam pokušala i preživela da ispričam priču. Čak sam otkrila da brokoli nije tako loš uz malo kreativnosti.
Dodatna zanimljivost za impresioniranje na sledećem sastanku
Skoro 10 miliona ljudi širom sveta živi sa Parkinsonovom bolešću, a broj raste. Nije mala stvar. Da dodamo zabrinutost, još jedna studija (American Journal of Preventive Medicine) otkrila je da za svakih 10% povećanja udela ultraprocesirane hrane u vašoj ishrani, rizik od smrti raste za 3%. Mali broj, ali kada je zdravlje u pitanju, svaki procenat je važan.
Dakle, sledeći put kada prođete pored odeljka sa grickalicama i gaziranim pićima, setite se: svaki izbor se računa. Ne kažem da bacite sve ukusno, ali razmislite dva puta pre nego što svakodnevno slavite rođendan svojih ukusnih pupoljaka.
Spremni za izazov? Ja jesam. A ako imate neki zdrav i ukusan recept, podelite ga. Ne mora sve biti tako ozbiljno, ali svakako ukusno i pre svega zdravo.
Pretplatite se na besplatan nedeljni horoskop
Bik Blizanci Devica Jarac Lav Ovan Rak Ribe Škorpija Strelac Vaga Vodolija