Sadržaj
- Zašto zaboravljamo tako brzo?
- Ebinghaus i njegova otkrića
- Kriva zaborava
- Strategije za zadržavanje znanja
Zašto zaboravljamo tako brzo?
Da li si se ikada zapitao zašto izgleda kao da zaboravljamo sve što naučimo u tren oka?
Nedavna analiza otkriva da u proseku dve trećine onoga što naučimo ispari za manje od 24 sata.
Kao da naša memorija ima curenje! Ovaj fenomen nije samo frustrirajući, već nas i tera da tražimo efikasne strategije za zadržavanje naučenog.
Memorija je heroina naše obrazovne avanture. Pomaže nam da povežemo nove koncepte sa prethodnim iskustvima, obogaćujući nas.
Ali, bez odgovarajućih tehnika, ta heroina može postati negativac koji nas ostavlja praznih ruku. Ne dozvoli da ti se to desi!
Zamisli naučnika tog doba, u belom mantilu i sa svojim notesom, kako istražuje ljudski um!
Ebinghaus je postao prvi ispitanik svojih eksperimenata i koristio je besmislene slogove kako bi sprečio da mu prethodna sećanja ometaju rezultate. Njegova metodologija bila je toliko rigorozna da bi impresionirala svakog univerzitetskog profesora.
Jedno od njegovih najimpresivnijih otkrića bilo je da se memorija bolje aktivira kada materijal ima smisao.
Kao da naše neurone uhvati žurka kada postoji značenje! Takođe je otkrio da ponavljanje pomaže da se informacije zapamte, ali uz jedan trik: prva ponavljanja su najefikasnija.
Kao da tvoj mozak kaže "hvala" za dodatnu pažnju!
Kriva zaborava
Sada, hajde da pričamo o poznatoj krivi zaborava. Ovaj grafikon, koji podseća na rolerkoster, pokazuje kako brzo zaboravljamo naučeno. Nakon jednog sata, već smo zaboravili više od polovine informacija.
Nije dobra vest za one koji uče za ispit! Ipak, razumevanje kako ovaj proces funkcioniše daje nam alate da mu se suprotstavimo.
Uz prostorno ponavljanje možemo ojačati našu memoriju u ključnim momentima.
Možeš li zamisliti da pregledaš informacije baš pre nego što ih počneš zaboravljati?
To je upravo ono što ova tehnika predlaže. Umesto da se preopteretiš informacijama jedne noći, bolje je rasporediti preglede.
Prvo, postaraj se da daješ značenje onome što učiš. Poveži nove koncepte sa prethodnim iskustvima. Neka tvoj mozak pravi veze! Zatim primeni prostorno ponavljanje.
Nije samo efikasnije, već će ti pomoći i da se osećaš sigurnije sa materijalom koji učiš.
Takođe, razmotri personalizaciju. Svako od nas ima drugačiji tempo učenja. Prilagodi intervale ponavljanja prema onome što trebaš zapamtiti. Ako ti je neki koncept teži, ne oklevaj da mu posvetiš više vremena.
Poverenje u učenje vodi ka motivaciji. A ta motivacija je gorivo koje nam treba!
Ukratko, iako memorija može izgledati kao složena slagalica, postoje načini da se delovi slože zajedno. Razumevanje kako tvoja memorija funkcioniše omogućava ti ne samo da učiš, već i da uživaš u procesu.
Zato, sledeći put kada se suočiš sa novom temom, seti se Ebinghausa i njegove krive zaborava.
Ti možeš osvojiti taj rolerkoster!
Pretplatite se na besplatan nedeljni horoskop
Bik Blizanci Devica Jarac Lav Ovan Rak Ribe Škorpija Strelac Vaga Vodolija