Postoje trenuci u životu kada strah postaje nerazdvojni saputnik.
Da li ti je poznat osećaj da si preopterećen poslom?
U akademskom okruženju, kraj školske godine je jedan od onih trenutaka kada studenti osećaju da im vreme izmiče kao pesak kroz prste. Pritisak ispita i potreba da se da maksimum mogu biti preplavljujući.
Međutim, postoje oni koji se bore sa hroničnom anksioznošću. Ova vrsta anksioznosti može učiniti da svaka situacija izgleda kao penjanje na planinu sa vrećom kamenja na leđima.
Prema Fakultetu psihologije Nacionalnog autonomnog univerziteta Meksika, to je zbog poremećaja anksioznosti koji navode ljude da se preterano brinu o svemu.
Ovaj drugi članak koji sam napisala o anksioznosti bi ti mogao biti koristan:
Kako pobediti anksioznost: praktični saveti
Efekat anksioznosti na kognitivne performanse
Nedavno istraživanje otkriva da osobe sa visokim nivoima anksioznosti imaju komplikovanije upravljanje pažnjom.
Iznenađenje! Iako ne postoji direktna korelacija sa uspehom u specifičnim zadacima, anksioznost može uticati na našu percepciju sopstvene pažnje. Zamislite da ste u prostoriji punoj buke i želite da se koncentrišete na razgovor.
Istraživači sa Univerziteta Balearskih ostrva sproveli su testove sa 106 učesnika. Prilikom procene njihovih nivoa anksioznosti, otkrili su da oni koji su se osećali napetije takođe percipiraju svoju pažnju kao slabiju.
Međutim, objektivno gledano, njihov učinak nije bio toliko katastrofalan koliko su mislili.
Da li si se ikada našao u takvoj situaciji? Verujući da ti se svet ruši dok nastavljaš dalje.
Predlažem ti da nastaviš sa čitanjem ovog članka:
Efikasni saveti za prevazilaženje anksioznosti i nervoze
Strategije za upravljanje stresom i anksioznošću
Dobra vest je da su stres i anksioznost pod kontrolom. Evo nekoliko strategija koje mogu biti od velike pomoći. Spreman da ih primeniš?
1. Prihvati nepromenljivo:
Kada se suočiš sa situacijama koje ne možeš promeniti, duboko udahni i prihvati da su neke stvari van tvoje kontrole. Ovo te može osloboditi nepotrebnog tereta.
2. Redovna fizička aktivnost:
Ništa ne može zameniti dobru dozu fizičke aktivnosti. Šetnja, plivanje ili čak ples kod kuće može osloboditi endorfine koji će ti popraviti raspoloženje. Obuj patike i pokreni telo!
3. Promeni perspektivu:
Zameni negativne misli poput „ne mogu“ sa „pokušaću“. Pozitivan stav može biti pravi emocionalni spas.
4. Socijalna povezanost:
Ne potcenjuj moć dobrog razgovora sa prijateljima ili porodicom. Održavanje zdravih odnosa je prirodni antidot protiv stresa.
Napisala sam ova dva članka koja će ti takođe pomoći da smanjiš nivo stresa: