Danas živimo u svetu prepunom ometanja. Od stalne potrebe da proveravamo imejlove do impulsa da gledamo društvene mreže ili odgovaramo na poruke, naša sposobnost da se fokusiramo je neprestano izazvana.
Osnivačica
Positive Psychology Coaching, Kiki Remzi, ističe da kontinuirani bombardman informacijama i naša zavisnost od tehnologije značajno smanjuju našu sposobnost pažnje. Ipak, postoje efikasne strategije za borbu protiv ovih ometanja i poboljšanje naše produktivnosti.
Uzroci naše raspršenosti
Preopterećenost obavezama i navika obavljanja više zadataka istovremeno su faktori koji utiču na našu sposobnost koncentracije. Takođe, amigdala, deo mozga povezan sa strahom, aktivira se usled prevelikog broja stimulusa, što otežava fokusiranje.
Biopsihološkinja Meri Pofenrot navodi da hormonske promene izazvane stresom takođe utiču na našu sposobnost pažnje, vodeći nas iz refleksivnog i ciljno orijentisanog stanja u reaktivnije i impulzivnije.
Strategije za poboljšanje pažnje
Jedan od saveta stručnjaka je da uvek imate jasan cilj. Oliver Berkman, britanski autor, predlaže da se projekti podele na male i dostižne ciljeve jer to olakšava fokusiranje i sprečava osećaj preopterećenosti. Na primer, ako pišete knjigu, postavite sebi cilj da napišete 100 reči dnevno.
Druga tehnika je korišćenje „senzornih sidara“, kao što je određena pesma ili miris koji povezujete sa koncentrisanim radom. Ova strategija stvara Pavlovljevsku asocijaciju koja olakšava ulazak u stanje koncentracije.
Metod „blokiranja vremena“ je takođe koristan. Sastoji se u dodeljivanju određenih vremenskih perioda za pojedinačne zadatke, čime se izbegava multitasking. Pomodoro tehnika, koja podrazumeva rad od 25 minuta i pauze od 5 minuta, popularan je način primene ove strategije.
6 nepogrešivih tehnika za poboljšanje koncentracije
Kreiranje optimalnog okruženja i drugi saveti
Čisto i organizovano okruženje može značajno poboljšati našu sposobnost koncentracije. Studije su pokazale da nered remeti protok informacija u mozgu. Stoga je održavanje radnog prostora urednim i bez ometanja ključno.
S druge strane, „box breathing“ ili kvadratno disanje je tehnika koja pomaže u smanjenju stresa i poboljšanju koncentracije.
Sastoji se od udisaja, zadržavanja i izdisaja vazduha u obrascima od četiri sekunde.
Na kraju, fizička aktivnost takođe igra ključnu ulogu. Jednostavne aktivnosti poput hodanja ili istezanja povećavaju protok krvi u mozak, čime se poboljšavaju kognitivne funkcije i sposobnost koncentracije. Takođe, odmah rešavanje ometanja, kao što je zapisivanje zadatka koji treba obaviti, omogućava lakši povratak na prvobitni fokus.
Ukratko, u svetu punom ometanja, usvajanje ovih strategija može biti ključ za poboljšanje naše pažnje i veću produktivnost.