Mnogi od ovih slučajeva dovode do trajnih invaliditeta, što naglašava važnost istraživanja u ovoj oblasti.
Nedavno je studija koju su sproveli istraživači iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Kanade, Kine i drugih zemalja otkrila iznenađujući nalaz: postojanje "skrivene svesti" kod pacijenata sa povredama mozga.
Ova studija, objavljena u
The New England Journal of Medicine, otvara nove mogućnosti za negu i rehabilitaciju ovih pacijenata.
Ključni Nalazi Studije
Studiju je predvodio Nicholas Schiff sa Univerziteta Kornel i obuhvatila je 353 odrasle osobe sa poremećajima svesti.
Kroz funkcionalne magnetne rezonance i elektroencefalograme otkriveno je da je približno jedan od četiri pacijenta koji nisu pokazivali vidljive odgovore na komande zapravo bio sposoban da obavlja kognitivne zadatke na prikriven način.
To znači da ovi pacijenti, iako deluju kao da ne reaguju, mogu razumeti instrukcije i održavati pažnju.
Istraživačica Jelena Bodien, glavna autorka studije, objašnjava da ovaj fenomen, nazvan "kognitivno-motorička disocijacija", pokazuje da kognitivna aktivnost može biti prisutna čak i kada motorički odgovori nisu.
Ovo otkriće postavlja važne etičke i kliničke dileme o tome kako iskoristiti ovu nevidljivu kognitivnu sposobnost za uspostavljanje sistema komunikacije i poboljšanje oporavka.
Implikacije za Kliničku Negu
Nalazi ove studije imaju značajne implikacije za negu pacijenata sa povredama mozga.
Prema doktoru Rikardu Alegriju, jedna od ključnih stvari ovog rada je da bi mogao promeniti način na koji se planira stimulacija i rehabilitacija ovih pacijenata.
Umesto da se oslanjaju samo na odgovor na komande, zdravstveni radnici će morati da uzmu u obzir kognitivnu aktivnost koja možda nije vidljiva.
Porodice pacijenata su prijavile da saznanje o postojanju ove kognitivno-motoričke disocijacije može radikalno promeniti način na koji klinički tim komunicira sa njihovim voljenima.
Da bi se napredovalo u ovoj oblasti, ključno je validirati korišćene alate i razviti sistematske metode za procenu pacijenata koji ne reaguju.
Studija sugeriše da kognitivno-motorička disocijacija može biti prisutna kod čak 25% pacijenata, ili čak više, što ističe potrebu za detaljnijom procenom.
Kako istraživanje napreduje, važno je da se medicinska zajednica prilagodi ovim novim otkrićima kako bi poboljšala negu i rehabilitaciju osoba sa povredama mozga.
Zaključno, otkriće "skrivene svesti" kod pacijenata sa povredama mozga predstavlja značajan napredak u neurologiji i kliničkoj nezi, otvarajući vrata novim mogućnostima za rehabilitaciju i podršku ovim pacijentima i njihovim porodicama.