Nedavno je interesovanje za Jupiter i njegovu emblematičnu Veliku crvenu pegu dobilo novi zamah.
Ovaj impresivni fenomen, koji se ističe kao jedan od najupečatljivijih objekata u Sunčevom sistemu, zadivljavao je naučnike decenijama, naročito zbog svoje značajne kontrakcije. Ali, šta stoji iza ovog smanjenja njegove veličine?
Velika crvena pega je ogromna anticiklonalna oluja smeštena na južnoj hemisferi Jupitera, poznata po svojoj intenzivnoj crvenoj boji i ogromnim dimenzijama. Na vrhuncu, ova oluja bila je toliko prostrana da bi mogla da primi nekoliko planeta veličine Zemlje, sa vetrovima koji dostižu brzine do 680 km/h u suprotnom smeru od kazaljke na satu.
Međutim, od prvog posmatranja 1831. godine, ona se postepeno smanjuje, a najnovija merenja sugerišu da je njena trenutna veličina samo trećina one iz prošlosti.
Predlažem da pročitate: Uticaj planeta na naše živote
Sada je nova studija, koju je predvodio tim istraživača, donela ključne informacije o ovom fenomenu. Ključ izgleda leži u interakciji Velike crvene pege sa manjim olujama.
Prema istraživaču Calebu Kiveniju sa Univerziteta Jejl, najveća oluja se hrani ovim manjim olujama; bez njih, njena sposobnost da održi svoju ogromnu veličinu je ugrožena.
Naučnici su koristili numeričke simulacije da pokažu kako spajanje ovih oluja može direktno uticati na dimenzije Velike crvene pege.
Istorijski gledano, krajem 19. veka, Velika crvena pega je dostizala širinu do 39.000 kilometara.
Nasuprot tome, njena trenutna veličina je oko 14.000 kilometara. Iako je i dalje dovoljno velika da primi Zemlju, njeno smanjenje je značajno i bez presedana.
Jedan od najvećih izazova u proučavanju ovog fenomena jeste priroda samog Jupitera, čiji su atmosferski uslovi drastično različiti od zemaljskih.
Ipak, istraživači su primenili principe dinamike fluida koji važe za gasove u Zemljinoj atmosferi kako bi modelirali ponašanje jupiterijanske atmosfere.
Kroz ovaj pristup, otkrili su da mlazni tokovi na Zemlji mogu dovesti do sistema visokog pritiska nazvanih toplotni kupoli, koji mogu uticati na klimatske fenomene poput talasa vrućine i suša.
Studija takođe sugeriše da dugovečnost ovih kupola može biti povezana sa interakcijom anticiklona i drugih oluja.
Primjenjujući ove koncepte na Jupiter, tim je otkrio da manje oluje koje se susreću sa Velikom crvenom pegom mogu održavati njenu veličinu ili čak rasti, što zauzvrat pomaže u stabilizaciji Velike pege.
Međutim, nalazi vode i do neizbežnog zaključka: ne postoji mogućnost intervencije koja bi spasila Veliku crvenu pegu od njene neumoljive kontrakcije.
Istraživači naglašavaju da, iako je njeno nestajanje neizbežno, proučavanje ovog fenomena pruža dragocene lekcije o atmosferskoj dinamici koje bi mogle biti primenjene na naš sopstveni planet.
Pretplatite se na besplatan nedeljni horoskop
Bik Blizanci Devica Jarac Lav Ovan Rak Ribe Škorpija Strelac Vaga Vodolija