Sećaš li se onog trenutka 1996. godine kada je svet šaha bio naopako? Da, govorim o Deep Blue, superkompjuteru IBM-a koji se usudio da izazove velikog Garija Kasparova. Iako nije pobedio u celoj seriji, uspeo je da osvoji jednu partiju.
Godinu dana kasnije, 1997. godine, Deep Blue je zadao konačni udarac i pobedio Kasparova u celokupnom meču. Ko bi pomislio da mašina može da izračuna 200 miliona pozicija u sekundi? Postignuće koje je sve ostavilo bez daha i malo zabrinute.
Deep Blue nije samo promenio pravila igre, već je i redefinisao našu percepciju veštačke inteligencije. Više nije bilo reči samo o mašinama koje ponavljaju monotone zadatke, već o sistemima koji mogu nadmašiti ljude u njihovim sopstvenim igrama umeća.
Watson i umetnost odgovaranja na nemoguća pitanja
2011. godine veštačka inteligencija je napravila još jedan impresivan skok kada se Watson, takođe iz IBM-a, suočio sa titanima televizijskog kviza Jeopardy!: Bred Raterom i Ken Dženingsom. Watsonova sposobnost da razume pitanja na prirodnom jeziku i odgovara brzo i precizno bila je, bez sumnje, spektakl vredan gledanja. Iako je napravio nekoliko grešaka (kao što je pomešao Toronto sa Čikagom, ups!), Watson je ostvario ubedljivu pobedu.
Ovaj događaj nije bio samo demonstracija tehnološke snage, već i napredak u obradi prirodnog jezika. I, naravno, ostavio je gledaoce da se pitaju: „Šta je sledeće?“ (u stilu Jeopardy-ja, naravno).
Veštačka inteligencija je svakim danom pametnija, a ljudi gluplji
AlphaGo i milenijski izazov Go igre
Go! Igra sa više od 2.500 godina istorije i nivoom složenosti koji šah čini dečjom igrom. Godine 2016, AlphaGo, razvijen od strane DeepMind-a, zadivio je svet pobedivši šampiona Li Sedola. Koristeći duboke neuronske mreže i učenje pojačanjem, AlphaGo nije samo računao poteze, već je učio i napredovao tokom procesa.
Ovaj duel je pokazao da nije reč samo o sirovoj snazi, već o strategiji i prilagodljivosti. Ko bi rekao da nam mašina može podučiti kreativnosti?
Van igre: uticaj IA u stvarnom svetu
Ove pobede veštačke inteligencije nisu ograničene samo na igre. Watson je, na primer, skočio sa televizijskog studija u bolnice, finansijske kancelarije pa čak i meteorološke stanice. Njegova sposobnost da analizira ogromne količine podataka revolucionisala je način na koji donosimo odluke. A šta je sa AlphaGo-om? Njegovo nasleđe nastavlja da inspiriše napredak u logistici, dizajnu materijala i naučnim istraživanjima.
Ove pobede postavljaju pitanja o odgovornostima koje nosi veštačka inteligencija. Kako uskladiti tehnološki napredak sa etičkim brigama? Dilema koja je, iako složena, jednako fascinantna kao i sam šah.
Dakle, evo nas u svetu gde mašine ne samo da igraju, već i sarađuju i takmiče se sa nama. Jesi li spreman za sledeći potez?