Sadržaj
- Novi zora ili zalazak čovečanstva
- Trka u naoružanju veštačke inteligencije
- Suština naše ljudskosti u opasnosti
- Nada usred haosa
Novi zora ili zalazak čovečanstva
Zamislite da ste u sobi punoj novinara, svi pažljivo slušaju najnoviji tehnološki hit. Yuval Noah Harari, autor “Sapijensa”, nalazi se u centru pažnje.
Predstavlja svoju novu knjigu, “Neksus”, i odjednom atmosfera postaje napeta. Zašto? Zato što govori o veštačkoj inteligenciji koja više nije samo alat, već “nezavisni agent”.
Tačno tako! Veštačka inteligencija mogla bi postati nešto poput buntovnog tinejdžera, sposobnog da donosi sopstvene odluke, a to nas navodi na pitanje: šta će se desiti ako ta veštačka inteligencija odluči da je naša privatnost zastareli koncept?
Situcija postaje još intrigantnija kada Harari upoređuje veštačku inteligenciju sa atomskom bombom koja, umesto da je aktivira čovek, sama odlučuje gde će pasti.
Možete li zamisliti? Kao da veštačka inteligencija može postati novi dosadni komšija koji ne samo da se meša u vaše stvari, već ima i moć da odluči da li je vreme da otvorimo tu Pandorinu kutiju koju zovemo “privatnost”.
Trka u naoružanju veštačke inteligencije
Harari ne štedi reči i iznosi oštru kritiku: tehnološka industrija je zarobljena u trci u naoružanju. Njegovim rečima, “kao da je neko pustio automobil bez kočnica na put”. Kakva metafora!
Da li zaista želimo da vozimo bez kočnica u ovom digitalnom svetu? Harari upozorava da žurba u razvoju veštačke inteligencije može dovesti do nekontrolisanog eksplozivnog rasta moći. Tema za razmišljanje!
I ovde dolazimo do još jedne ključne tačke: veštačka inteligencija ima pozitivan potencijal, da, ali može postati i čudovište. Harari pominje mogućnost revolucije u zdravstvenoj zaštiti, gde bismo imali virtuelne lekare dostupne 24 sata dnevno.
Međutim, autor se odlučuje da se fokusira na opasnu stranu veštačke inteligencije, jer, budimo iskreni, tehnološki giganti nas preplavljuju optimizmom, ignorišući opasnosti koje vrebaju iza ekrana.
Suština naše ljudskosti u opasnosti
Profesor nas vodi na mračno mesto. Navodi nas da preispitamo našu suštinu. Veštačka inteligencija nije napravljena od ugljenika kao mi. Sastoji se od silicijuma, što znači da može stvoriti špijune koji nikada ne spavaju i bankare koji ne zaboravljaju.
Šta nas onda čini ljudima? Ako mašine počnu da stvaraju umetnost, muziku i književnost, šta će biti sa našim pričama? Hoćemo li postati samo posmatrači sopstvenih kreacija?
Harari se pita kako će ovo uticati na našu psihologiju i društvene strukture. Definitivno egzistencijalna dilema!
A ako mislite da je ovo samo filozofska kaprica, razmislite ponovo. Veštačka inteligencija može stvoriti režime potpune kontrole, gde će svaki naš pokret biti praćen i analiziran.
Čak bi i totalitarni režimi iz prošlosti zavideli! Veštačka inteligencija ne mora da odmara niti da ide na odmor. Postaje stalna senka u našim životima. Šta će se desiti kada svaki aspekt našeg života bude nadgledan? Privatnost bi nestala u trenu.
Nada usred haosa
Uprkos svemu, Harari nas podseća da nije sve izgubljeno. Postoji saosećajnija vizija ljudi, gde nismo svi opsednuti moći. Još uvek postoji nada. Poziva nas na razmišljanje o važnosti institucija koje promovišu istinu i poverenje. U svetu gde je informacija obilna, ključno je razlikovati istinu od laži.
Kao zaključak, “Neksus” nije samo poziv na akciju, već i poziv na razmišljanje. Veštačka inteligencija je tu da ostane i od nas zavisi kako ćemo je koristiti.
Hoćemo li biti arhitekte naše budućnosti ili ćemo jednostavno prepustiti veštačkoj inteligenciji da preuzme kontrolu? Da li smo spremni da se suočimo sa izazovom izgradnje sveta u kome tehnologija i čovečnost koegzistiraju u harmoniji? Odgovor je u našim rukama.
Pretplatite se na besplatan nedeljni horoskop
Bik Blizanci Devica Jarac Lav Ovan Rak Ribe Škorpija Strelac Vaga Vodolija