Sadržaj
- Ryszard Siwiec: Prvi "bonzo" Zapada
- Razočarani intelektualac
- Čin hrabrosti i očaja
- Zavet Ryszarda Siwieca
Ryszard Siwiec: Prvi "bonzo" Zapada
Ryszard Siwiec postao je simbolična ličnost otpora protiv komunističkog ugnjetavanja u Poljskoj, kao prvi "bonzo" Zapada.
Njegov čin samospaljivanja, inspirisan budističkim monasima koji su protestovali protiv Vijetnamskog rata, dogodio se 8. septembra 1968. godine, usred gomile tokom Godišnjeg festivala žetve u Varšavi.
Tog dana, Siwiec je polio svoje telo zapaljivom tečnošću i zapalio se, vičući: "Protestujem!" Njegova žrtva bila je očajnički krik protiv sovjetske invazije na Čehoslovačku i komunističkog režima koji je izdao nade mnogih Poljaka za slobodu.
Razočarani intelektualac
Rođen 7. marta 1909. godine u Debici, Siwiec je bio intelektualac koji je svoj život posvetio filozofiji i otporu.
Obrazovanje ga je odvelo na Univerzitet u Lvovu, a njegovu karijeru prekinuo je Drugi svetski rat, u kojem je ratovao u poljskom pokretu otpora.
Iako je u početku podržavao komunizam nakon rata, brzo je shvatio užase i represiju koje je taj sistem donosio.
Invazija na Čehoslovačku 1968. godine bila je kap koja je prelila čašu za Siwieca, koji je počeo da planira svoj protestni čin kao način da skrene svetsku pažnju na brutalnost režima.
Čin hrabrosti i očaja
Festival žetve, na kome se dogodila njegova samospaljivanja, bio je namenjen proslavi prosperiteta režima, ali se pretvorio u scenu moćne protestne izjave.
Uprkos pokušaju vlade da ovaj čin prikaže kao nesrećan slučaj, istina je bila da je Siwiec jasno izrazio nezadovoljstvo ne samo invazijom na Čehoslovačku, već i nedostatkom sloboda u sopstvenoj zemlji.
Njegova oporuka, napisana pre smrti, bila je apel čovečanstvu: "Vratite razum! Nije još kasno!"
Zavet Ryszarda Siwieca
Siwiec je brzo zaboravljen od strane režima, koji je pokušao da potisne istinu o njegovom herojskoj činu. Međutim, njegova memorija je vremenom oživela. Godine 1981. snimljen je dokumentarac u njegovu čast, a u narednim godinama njegova hrabrost je zvanično priznata u Poljskoj i Čehoslovačkoj.
Danas nekoliko ulica i spomenika nosi njegovo ime, uključujući i nekadašnji stadion Dziesięciolecia, koji se sada zove Ryszard Siwiec.
Njegova žrtva postala je simbol borbe za slobodu i ljudska prava, podsećajući nas da hrabrost i otpor mogu nastati čak i u najmračnijim trenucima.
Pretplatite se na besplatan nedeljni horoskop
Bik Blizanci Devica Jarac Lav Ovan Rak Ribe Škorpija Strelac Vaga Vodolija